Najnovija istraživanja Sahare dovela su do fascinantnih
podataka, koji bi mogli potpuno da promene dosadašnje znanje o istoriji
civilizacije. Naime, egipatska kultura starija je nego što se do sada
mislilo, a novi dokazi iz dana u dan izranjaju iz naslaga peska
Na sfingi i zidovima jarka oko nje 1990. godne otkriveni su brojni
tragovi erozije od vode. Klimatolozi smatraju da je poslednje kišno
razdoblje u dolini Nila trajalo od 10000. do 5000. godina p.n.e. Na osnovu brojnih istraživanja,
procenjeno je da je kip nastao između 5000. i 7000. godine p.n.e, a
možda i ranije.
Mada je geografski odavno istražena, Sahara, najveća pustinja na
Zemlji, još uvek čuva mnoge tajne. U svojoj klimatskoj istoriji ona je
više puta menjala izgled, od zelenog pojasa do pustinje, pa je u nekim
periodima bila pogodna za život ljudi. U novije vreme, zahvaljujući
trudu brojnih arheologa, ispod “mora” peska, malo-malo, izranjaju
fragmenti velikog mozaika koji će korenito promeniti naše znanje o
istoriji ljudske civilizacije.
Jedan od tih kamenčića koji grade novi mozaik prošlosti jeste i
čuvena sfinga u Gizi, na samom obodu Sahare, u neposrednoj blizini još
čuvenijih velikih egipatskih piramida. Ta džinovska figura lava sa
ljudskim licem u ležećem položaju, dugačka 73, a visoka 20 metara,
najveći je kip koji su ikad napravile ljudske ruke. Oko nje leži
pravougaoni jarak, iskopan u kamenu, koji je otvorio novo poglavlje u
odgonetanju tajni ovog širom sveta poznatog kipa…